Zračna luka Konstantin Veliki – Niš (Niš Constantine the Great Airport)
Međunarodna zračna luka Konstantin Veliki - Niš je udaljena 4 kilomentra od središta grada Niša i po veličini je druga međunarodna zračna luka u Srbiji. Međunarodni avijacijski kod ICAO i naziv zračne luke je LYNI, dok je kod međunarodnog udruženja zračnog prijevoznika IATA - INI.
Zračna luka je otvorena tijekom komunističkog razdoblja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Dugo je bio samo vojna baza i piste su rabljene u vojne svrhe. Tijekom NATO-va bombardiranja SRJ 1999. godine, zračna luka "Niš" je pogođena i bila je izvan upotrebe nekoliko godina.
Godine 2003. norveško kraljevsko ministarstvo vanjskih poslova je uložilo velika sredstva za rekonstruiranje zračne luke. Zračna luka je otvorena 12. listopada 2003. pod imenom Aerodrom Niš "Konstantin Veliki". Jedan od najprometnijih razdoblja u zračnoj luci bila je zima 2005. godine kada su svi zrakoplovi koji su trebali sletjeti u zračnu luku Beograd - Nikola Tesla (najveća i najprometnija zračna luka u Srbiji) sletjeli na zračnu luku Konstantina Velikog zbog magle u Beogradu i okolici. Beogradska zračna luka Nikole Tesle je poslije toga nabavila sustave da se tako nešto više ne dogodi, ali oni i dalje (2006.) nisu u funkciji i u prosincu 2006. je beogradska zračna luka ponovno zbog magle bila izvan funkcije dva dana, tijekom kojih je niška zračna luka primila izvjestan broj letova.
Zračna luka je otvorena tijekom komunističkog razdoblja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Dugo je bio samo vojna baza i piste su rabljene u vojne svrhe. Tijekom NATO-va bombardiranja SRJ 1999. godine, zračna luka "Niš" je pogođena i bila je izvan upotrebe nekoliko godina.
Godine 2003. norveško kraljevsko ministarstvo vanjskih poslova je uložilo velika sredstva za rekonstruiranje zračne luke. Zračna luka je otvorena 12. listopada 2003. pod imenom Aerodrom Niš "Konstantin Veliki". Jedan od najprometnijih razdoblja u zračnoj luci bila je zima 2005. godine kada su svi zrakoplovi koji su trebali sletjeti u zračnu luku Beograd - Nikola Tesla (najveća i najprometnija zračna luka u Srbiji) sletjeli na zračnu luku Konstantina Velikog zbog magle u Beogradu i okolici. Beogradska zračna luka Nikole Tesle je poslije toga nabavila sustave da se tako nešto više ne dogodi, ali oni i dalje (2006.) nisu u funkciji i u prosincu 2006. je beogradska zračna luka ponovno zbog magle bila izvan funkcije dva dana, tijekom kojih je niška zračna luka primila izvjestan broj letova.
IATA Code | INI | ICAO Code | LYNI | FAA Code | |
---|---|---|---|---|---|
Telefon | +381 (0)18 4580 023 | Telefaks | Elektronička pošta | ||
Home Page | Poveznica |
Zemljovid - Zračna luka Konstantin Veliki – Niš (Niš Constantine the Great Airport)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Srbija
Zastava Srbije |
Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
RSD | Srpski dinar (Serbian dinar) | дин or din. | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
BS | Bošnjački jezik (Bosnian language) |
HU | Mađarski jezik (Hungarian language) |
SR | Srpski jezik (Serbian language) |